Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Križni put, koji se u europskoj likovnoj umjetnosti pojavljuje u XV. stoljeću, u XVII. stoljeću vrlo je česta tema u slikarstvu, kiparstvu, pa kao Kalvarija i u graditeljsko-kiparskim ostvarenjima. Tu temu trpnje Bogočovjeka osobito su promicali franjevci, promiču je i danas, te u modernoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti, i u slikarstvu i kiparstvu, imamo “ Križne putove” vrlo visoke vrijednosti ( Ivo Dulčić, Josip Turković, Vatroslav Kuliš, Pavao Perić, Šime Vulas i dr. ). Križni put kao tema javlja se i u književnosti, osobito unutar djela koja govore o Isusovu ljudskom životu, no malokad ga se nalazi kao samostalnu cjelinu.

Poslije “Križnoga puta“ Vladimira Nazora, u suvremenoj hrvatskoj književnosti ima ipak više ostvarenja na tu temu u stihu ( S. Marija od Presvetoga Srca, odnosno Anka Petričević, Tin Kolumbić, Mile Maslać i dr. ). To su zapravo male zbirke od 14, 15 samostalnih pjesama, koje zajednički tvore cijelosti poeme.

Netom spomenutim autorima pridružuje se sada i Fabijan Lovrić, (pisao je Dubravko Horvatić), pronoseći uz svoje ime i ime hrvatskoga kraljevskog grada Knina.    

Svojevrstan napor i znanje uložio je dr. sc. Vladimir Lončarić, te prikupio, prema svom sudu, najuspjelija ostvarenja na rečenu temu, u knjizi čiji je nakladnik Glas Koncila i naslovio je, Križni put u stihovima hrvatskih pjesnika XX. stoljeća. Tu je uvršten i naš sugrađanin, pjesnik Fabijan Lovrić, uz poznata nam imena: Vladimir Nazor, Spiridon Petranović, Branko Klarić, Mirko Talajić, Serafin Mičić, Vinko Kos, Stjepan Benzon, Mato Marčinko, S. Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević), Zlatko Tomičić, Vladimir Bažant, Nikola Mate Rošić, Josip Sanko Rabar, Sonja Tomić, Danijel Načinović, Fabijan Lovrić, Dražen Katunarić, Stjepan Lice, Antun Milovan, Zdravko Gavran, Ivna Talaja, Iva Čuvalo i Siniša Vuković.

Dr. sc. Vladimir Lončarić je zapisao: Ova je knjiga presjek pjesničkoga spleta misli i osjećaja što ih je hrvatski pjesnički genij iskazivao stojeći pred misterijem križnoga puta – muke i smrti našega spasitelja i otkupitelja Isusa Krista. Pjesnička je riječ tako i ovdje izraz snažne, duboke vjere, ali je nedvojbeno i izraz duše koju obilježiše i „sati sumnje, sati bola“, časovi zdvajanja nad ljudskom i narodnom sudbinom, časovi „zgranutosti nad zlom“.

Naš veliki talijanist i latinist, Joja Ricov, prepjevao je stihove našega pjesnika, koje je prevela prof. Sonja Vrca, na jezik blizak Talijanima.

Nakon sv. mise, stotinjak nazočnih poslušalo je kazivanja pjesnika Lovrića i prof. Gorana Mrnjavca koji će kazivao prepjevane stihove u umijeću Joje Ricova, a sve su zabilježili i članovi Foto-sekcije koja djeluje pri Likovnoj udruzi Knin.

Knin, 16. ožujka 2016. 

                                                                   fra Ivan Lukač