preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '21./'22.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:40

2. 8:45-9:25

3. 9:35-10:15

4. 10:30-11:10

5. 11:15-11:55

6. 12:00-12:40

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:40

2. 14:45-15:25

3. 15:35-16:15

4. 16:30-17:10

5. 17:15-17:55

6. 18:00-18:40

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2004572
Ovaj mjesec: 4446
Projekt OŠDZ

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
PRVI DAN PROLJEĆA - Dan posebne magičnosti u drevnim religijama
Autor: Lucija Petrović, Danijel Forjan, 20. 3. 2012.

Osim meteorološke vrijednosti, obzirom da se nakon duge i hladne zime, proljeće uvijek iščekuje s velikim nestrpljenjem, ovaj dan u mnogim kulturama predstavlja glavni dio religijskog kultusa. Od davnina je poznat kao dan posebne magičnosti, koje je, u kultovima antičkih religija novoga i staroga svijeta, zauzimao posebno istaknuto mjesto.


Sama riječ ekvinocij dolazi od dvije latinske riječi - aequus što znači jednak i nox što znači noć. Iz ovoga možemo zaključiti da se ta riječ kod nas zapravo krivo prevodi - ravnodnevnica, a ona zapravo znači ravnonoćje.

U starom se Rimu, prvi dan proljeća slavio kao početak nove godine. A još davno prije toga, stari su Kelti ovaj dan slavili kao uskrsnuće Sunca. Još se i danas neopagani skupljanju na Stonehengeu, koji je konstruiran tako da se, u zoru prvog dana proljeća, sunce uzdiže točno iznad menhira. Tada tisuće ljudi moli drevne druidske molitve i slavi život.

Obzirom da se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem, crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca, nakon proljetnog ekvinocija. A i sama uskršnja ikonografija sa zečevima, pilićima i bujnom vegetacijom zapravo je kopija starih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.

Prvi dan proljeća ima poseban značaj i u Iranu. Naime, ondje se na taj dan slavi Nowruz, što u doslovnom prijevodu s perzijskog znači novi dan. Korijene ovog blagdana pronalazimo u predislamskom razdoblju. On potječe iz zoroastrizma i obično se prikazuje kako lav proždire bika. Takav prizor možemo vidjeti na reljefima iz vremena cara Darija, pa i ranije.

Proslava Nowruza u iranskim zemljamaProslava Nowruza u iranskim zemljama

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sam se naziv Nowruz prvi puta spominje u drugom stoljeću prije Krista, u brojnim perzijskim zapisima, ali sa sigurnošću se zna kako je obilježavan u doba vladavine dinastije Ahemenida, koji su vladali od 638. do 330. godine prije Krista. Na taj se dan gotovo sve iranske obitelji okupljaju i promatraju sunce, uz obavezno čašćenje i veliko veselje. Slave ga svi iranski narodi, a proširio se i na središnju Aziju, te na dijelove Kine, a stigao je čak i do Blakana. Pretpostavlja se da je ovaj blagdan došao i do Židova, koji su ga preimenovali u Purim. To je, naime, židovski blagdan koji podsjeća na izbavljenje Židova koji su bili u opasnosti istrebljenja u Perziji, što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu. Održava se u rano proljeće, a popraćen je svojevrsnim karnevalom.

Proljeće se, dakako, slavilo i slavenskim zemljama. U ovim su krajevima posebnu važnost imale proslave Zelenog Jure. Iako je to slavlje dolazilo u kasno proljeće, vjerovalo se da on s proljećem dolazi iz podzemlja kako bi donio bujnu vegetaciju i toplo vrijeme. A tko je zapravo bio Jura? Sin boga Peruna, koji je ubrzo nakon rođenja bio ukraden i odnesen bogu Velesu, bogu podzemlja i stoke, koji je o njemu preuzeo brigu. Obzirom da se oduvijek vjerovalo da je podzemlje zeleno i puno vegetacije, mislilo se da Jure s proljećem donosi sam početak cvjetanja i listanja.

Isto tako, vjerovalo se da zemlja podzemlja leži iza mora na jugu, kamo ptice migriraju po zimi, i da Jure dolazi upravo od tamo.

Zato, za svaki slučaj, recite - „Dobro nam došao, Jure!“, možda s njime stvarno stigne i lijepo vrijeme.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju