preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '21./'22.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:40

2. 8:45-9:25

3. 9:35-10:15

4. 10:30-11:10

5. 11:15-11:55

6. 12:00-12:40

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:40

2. 14:45-15:25

3. 15:35-16:15

4. 16:30-17:10

5. 17:15-17:55

6. 18:00-18:40

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2003973
Ovaj mjesec: 3847
Projekt OŠDZ

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN
Autor: Danijel Forjan, 23. 3. 2012.

Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica.


Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW). Jedinstvena mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meterološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata. WMO je već 1975. izdao prvu znanstvenu objavu o promjenama ozonske ovojnice koja je bila preteča Bečkoj konvenciji, Montrealskom protokolu i njegovim naknadnim dopunama.
Upravo su podaci iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili WMO-u, u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim promjenama klime. Na poticaj Prve svjetske konferencije o klimi, održane 1976., tri godine kasnije ustanovljen je izvanredno važan Svjetski klimatski program.
Svjetska meteorološka organizacija, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog.
Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se učlanila u WMO u studenome 1992.

 

Kako nastaje vremenska prognoza?

Vremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja. Vremenske prilike označavaju stanje u Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj, a grana znanosti koja proučava promjenu vremenskih prilika (oborine, oluje, tornada, cikloni …) zove se meteorologija. Postoji više grana meteorologije (biometeorologija, klimatologija, agrometeorologija, itd.), a ona koja se bavi proučavanjem istodobnih stanja atmosfere i zakonitosti meteoroloških procesa na širokom području a radi prognoze vremena zove se sinoptička meteorologija.

Nekada se promatralo nebo i ponašanje biljaka i životinja da bi se saznalo kakvo će vrijeme biti. Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz meteoroloških postaja s prilično velikog područja. Meteorološke postaje su opremljene termometrima, higrometrima, anemometrina, menzurama i živinim barometrima.
Podaci se prikupljaju iz više od 8 000 meteoroloških postaja na kopnu, brodova, zrakoplova, balona, naftnih platformi i meteoroloških satelita, te se svaka tri sata šalju u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Na temelju tih podataka se dobiva regionalna i globalna prognoza koja se pošalje u nacionalne meteorološke centre. Kombinacijom nacionalne prognoze, koja nastaje mjerenjem nacionalnih meteorologa,sa regionalnom i globalnom, stvara se prognoza za pojedinu zemlju.

Prognoza vremena može biti kratkoročna i dugoročna. Pouzdanost prognoza je manja što je prognostičko razdoblje duže. Dugoročna prognoza je prognoza dva tjedan unaprijed i njome se točno može predvidjeti opća meteorološka situacija. Kratkoročna prognoza je prognoza za dva-tri dana unaprijed i točna je u 90% slučajeva.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju