Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

1957 – Utemeljena Europska unija

Na današnji dan potpisan je slavni Rimski ugovor koji je temelj današnje Europske unije. Njime je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEC), prethodnica EU. Taj povijesni ugovor potpisan je u Konzervatorskoj palači na Kapitolijskom trgu u Rimu (Kapitolij je jedan od sedam rimskih brežuljaka, čiji je trg izrađen po nacrtima slavnog Michelangela Buonarottija). EEC se prvotno sastojala od samo šest članica: Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. U ime Zapadne Njemačke Rimski su ugovor potpisali slavni kancelar Konrad Adenauer i Walter Hallstein, tvorac znamenite Hallsteinove doktrine. Hallstein je izabran i za prvog predsjednika Europske Komisije (najmoćniji položaj, koji danas drži José Manuel Barroso).

421 – Osnovana Venecija

Na današnji dan 421. godine po legendi je točno u podne utemeljena Venecija. Utemeljenje je obilježeno posvećenjem prve crkve, one sv. Jakova (San Giacomo) na Rialtu. Dakle, četvrt Rialto smatra se najstarijom u Veneciji. Ime joj dolazi od "Rivo Alto" (talijanski = visoka obala). Pretpostavlja se da su Veneciju osnovali stanovnici gradova na kopnu (Padove, Akquileje, Trevisa) koji su se na njenim pješčanim sprudovima željeli zaštititi od hordi Germana i Huna koje su prodirale u sjevernu Italiju i pljačkale tamošnje gradove. Položaj Venecije usred lagune štitio je njene stanovnike od prodora s kopna, jer barbari nisu bili vješti u upravljanju brodovima pomoću kojih bi došli do Venecije.

1941 – Jugoslavija se pridružila Hitlerovom Trojnom paktu

Na današnji dan Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnom paktu nacističke Njemačke, fašističke Italije i imperijalističkog Japana. Pristupanje su u Beču potpisali predstavnici vlade Cvetković-Maček. Zanimljivo je da je Hitleru bilo jako stalo do toga da Jugoslavija na taj način mirno uđe u njemačku sferu interesa. Naime, u to se vrijeme spremao za napad na SSSR i bilo mu je potrebno osigurati njemački južni bok prema Balkanu. Osim toga, Jugoslavija je bila njemački snabdjevač poljoprivrednim proizvodima. Zbog svega toga Hitler je Jugoslaviji dao ustupke kao ni jednoj drugoj zemlji koja je pristupila Trojnom paktu. Jugoslaviji je zajamčena teritorijalna cjelovitost i suverenitet, obećano joj je da se preko njenog teritorija ne će slati vojska, da se od nje neće tražiti ratna pomoć i da će se imati na umu njena pretenzija prema području Soluna. Međutim, u Jugoslaviji je ubrzo došlo do nezadovoljstva tim paktom ("Bolje rat, nego pakt!"), pa ga je nova vlada, koja je na vlast došla pučem, odbacila. Hitleru su se tako izjalovili planovi proljetnog napada na SSSR. Morao je prvo oružjem pokoriti Balkan, što je invaziju na SSSR odgodilo do ljeta. Njemačku vojsku zbog toga je zatekla zima prije nego što je uspjela doći do Moskve. Time je Njemačko osvajanje Sovjetskog Saveza bilo osuđeno na propast.

Jedan od najpoznatijih engleskih kraljeva Richard I. Lavljeg Srca, uz francuskog kralja Filipa II. i njemačkog cara Fredericka I. Barbarossu jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, 1199. godine ranjen je tijekom opsade malog dvorca kod Limogesa u Francuskoj. Prema povijesnim podacima, Richard je pred kraj dana bez oklopa obilazio dvorac provjeravajući kako napreduje potkopavanje zidina kada ga je u lijevo rame pogodio projektil iz samostrela. Rana se ubrzo inficirala, a Richard je umro 13 dana kasnije.

Nizozemski matematičar, fizičar i astronom 1655. godine otkrio je najveći Saturnov mjesec Titan.

Željeznička pruga između Swansea i Mumblesa u Walesu, tada poznata pod imenom Oystermouthstka pruga, 1807. godine, na isti dan kada je Velika Britanija ukinula trgovinu robljem, postala je prva pruga kojom su prevoženi putnici. Prugom su u početku prometovali vagoni s konjskom zapregom, zatim parne lokomotive, a kasnije električni vlakovi. Kad je dionica 1960. zatvorena bila je najduže uporabljivana pruga u svijetu.

U Grčkoj je 1821. godine buknula pobuna protiv Otomanskog carstva što je označilo početak grčkog rata za nezavisnost. 1924. godine, na 103. obljetnicu početka pobune, premijer Alexandros Papanastasiou proglasio je Drugu Helensku republiku.

Prvi potpuno funkcionalan space shuttle (Space Transportation System - STS) Columbia, 1979. godine dopremljen je na lansirnu rampu svemirskog centra John F. Kennedy na Floridi gdje je u pripremama za prvi let proveo dvije godine. Columbia je do trenutka nesreće 2003. godine, kad je u njenom raspadu pri ulasku u atmosferu poginulo svih sedam članova posade, obavila 28 svemirskih misija.

Ruski kozmonaut Sergei Krikalev 1992. godine vratio se na Zemlju nakon što je u svemirskoj postaji Mir proveo 311 dana, 20 sati i 1 minutu. "Posljednji državljanin SSSR-a", kako je kasnije prozvan jer se dok je on boravio u orbiti SSSR raspao, postao je time rekorder u vremenu provedenom u svemiru škupivši ukupno 803 dana, 9 dsati i 39 minuta boravka 'van planeta' čime je srušio rekord od 748 dana koji je prije držao Sergej Avdejev.

Ostali događaji na današnji dan:

1275 – Istarski razvod

1634 – Osnovan Maryland

1821 – Početak grčkog rata za nezavisnost

1848 – Iznesena hrvatska Zahtijevanja naroda

1965 - Marš Martina Luthera Kinga

1975 – Ubijen saudijski kralj

1986 – Kurt Waldheim optužen za nacističke zločine

Rođeni:

1347 – sv. Katarina

1838 - Đuro Deželić

1881 – Béla Bartók

1921 – Simone Signoret

1942 – Aretha Franklin

1947 – Elton John

1953 - Vesna Pusić

1958 - Rudolf Perešin

1965 – Sarah Jessica Parker

1976 – Vladimir Kličko