preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '21./'22.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:40

2. 8:45-9:25

3. 9:35-10:15

4. 10:30-11:10

5. 11:15-11:55

6. 12:00-12:40

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:40

2. 14:45-15:25

3. 15:35-16:15

4. 16:30-17:10

5. 17:15-17:55

6. 18:00-18:40

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2004580
Ovaj mjesec: 4454
Projekt OŠDZ

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Svjetski dan kazališta obilježavamo 27.3.
Autor: Danijel Forjan, 26. 3. 2012.

Kazalište je nastalo u staroj Grčkoj, iz običaja koji su se održavali u čast boga Dioniza. Slavili su ga pjevanim i recitiranim ditirambima i plesom i u tim svečanostima nalazimo početke tragedije i komedije. Tespis prikazuje još u 6.stoljeću prije Krista takve predstave s jednim glumcem i zborom. U 5. stoljeću prije Krista takve kazališne izvedbe dobivaju u Ateni svoj organizirani oblik i postaju natjecanja.


  • Kazališta su zgrade u kojima se izvode dramske, operne, baletne, lutkarske predstave...
  • Prva kazališta u Europi izgrađena su u Grčkoj prije više od 2500 godina.
  • Ta su kazališta bila pod otvorenim nebom, i često su bila usječena u blagu kosinu brda.
  • Prikazivali su predstave o kraljevima i junacima.
  • Glumci su nosili maske: u tragedijama tužnog izraza, a u komedijama veselog izraza lica.
  • U "mračnom" srednjem vijeku u Europi nije bilo kazališta.
  • Ljude su zabavljali putujući pjevači, akrobati i žongleri.
  • U velike zatvorene dvorane, kazališta su preseljena u 17. stoljeću.
 

Najpoznatiji autori tragedija tako su Eshil, Sofoklo i Euripid, a komedija Aristofan. Glumili su samo muškarci koji često imaju više uloga u istom komadu: to im omogućuje maska koja ima određena obilježja vezana uz dob, stalež ili karakter lika, a tome je prilagođen i kostim. Prostor ispred hrama gdje se igraju predstave u pravilu je kružnog oblika a obično se naziva orhestra. U njegovu središtu nalazi se žrtvenik na kojem Dionizev svećenik prije predstave izvodi žrtveni obred. Uz timelu igraju glumci, a oko njih se smješta zbor. Gledatelji su smješteni oko orhestre i u počecima stoje no vremenom se smještaju u amfiteatar. U duhu demokratičnosti za smještaj gledatelja vrijedi načelo ravnopravnosti sa izuzetkom prvog reda sjedala koji je namijenjen svećenicima i počasnim gostima. Na krovu se, kao dramaturški efekt, pojavljuje deus ex machina. Osim dramskih djela visokog stila (komedija i tragedija) izvodi se i tzv. mim, pučka komedija naturalističkih obilježja koju izvode putujuće družine zabavljajući puk na ulici parodirajući mitološke teme i improvizirajući scene iz svakodnevice.

U općem preuzimanju grčke i helenističke kulture, Rim preuzima i kazalište. Grčka djela se prevode i adaptiraju na latinski jezik, a i scena doživljava promjene. Ona postaje pozornica-podij, a arhitektonski se povezuje i sa gledalištem te postaju homogeni objekt. Bivša orhestra postaje sastavni dio gledališta sa mjestima za uvažene goste. Kazalište Rimljana bilo je vrlo šaroliko: izvode se vulgarnizirane komedije, Plautovske komedije, a popularni su i pantomima, mim kao i okrutne i opscene priredbe koje kulminiraju u cirkusima i arenama.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju