preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '21./'22.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:40

2. 8:45-9:25

3. 9:35-10:15

4. 10:30-11:10

5. 11:15-11:55

6. 12:00-12:40

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:40

2. 14:45-15:25

3. 15:35-16:15

4. 16:30-17:10

5. 17:15-17:55

6. 18:00-18:40

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2003973
Ovaj mjesec: 3847
Projekt OŠDZ

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Svjetski dan Parkinsonove bolesti - 11. travnja
Autor: Danijel Forjan, 10. 4. 2012.

Što je Parkinsonova bolest?

Osnovno obilježje Parkinsonove bolesti je poremećaj pokreta zbog propadanja živčanih stanica koje stvaraju dopamin (neurostransmiter koji prenosi poruke moždanim putovima i koordinira kretanje).
Osobito je zahvaćeno gutanje, hod i govor. Dominirajući simptomi uključuju ponavljajuće drhtanje (tremor), usporeno kretanje i zakočenost (krutost) mišića.


 1817. godine, u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“, engleski liječnik Sir James Parkinson opisao je Parkinsonovu bolest. Njegov rođendan proglašen je Svjetskim danom Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Od Parkinsonove bolesti u svijetu boluje oko 6,6 milijuna ljudi.

 

Svjetski dan Parkinsonove bolesti1.jpg Koju populaciju najčešće pogađa?

Parkinsonova bolest zahvaća oba spola, a prema statističkim pokazateljima, nešto je češća u muškaraca. Rizik obolijevanja raste s godinama. Najčešće se dijagnosticira nakon 60. godine života, iako se u jednog od 20 bolesnika dijagnosticira u dobi mlađoj od 40 godina.

Što je uzrok bolesti?

Nastanak Parkinsonove bolesti posljedica je nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu voljnih pokreta i početka neke motoričke radnje.
Točan uzrok degeneracije dopaminergičkih neurona te posljedičnog nedostatka dopamina je nepoznat. Pretpostavlja se da je posljedica interakcije genetske predispozicije i starenja. Čimbenici okoliša kao što su trauma, izlaganje herbicidima i pesticidima, ugljičnom monoksidu, teškim metalima, metanolu, nekim lijekovima (antipsihoticima, antiemeticima), kao i emocionalnom stresu, također se povezuju s nastankom ove bolesti.

Koji su dijagnostički kriteriji za Parkinsonovu bolest?
Svjetski dan Parkinsonove bolesti2.jpg

Za potvrdu dijagnoze potrebno je detektiratii barem 2 od 3 glavna simpotoma Parkinsonove bolesti:

  • tremor (drhtanje),
  • rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata)
  • bradikinezija (usporenje pokreta)
  • nepravilnosti u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost
  • ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela

Kod ovih bolesnika tremor se češće javlja u mirovanju i obično počinje na jednoj strani tijela, najčešće na jednoj ruci. Karakterističan je i polupognuti stav cijelog tijela s nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima.

Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti opsežnu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status.
Za procjenu stupnja težine bolesti koriste se rezultati dobiveni ocjenskim ljestvicama za Parkinsonovu bolest (Hoen and Yahr Staging of PD; UPDRS) koji pomažu u liječenju i prognozi bolesti.

Pozitivan odgovor na terapiju levodopom služi za potvrdu dijagnoze bolesti.
Dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MR) mogu isključiti neke neurološke ili vaskularne poremećaje koje imaju slične simptome, no ne i dokazati bolest.

Kako se liječi Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest kroničnog je karaktera i liječenje je simptomatsko, odnosno usmjereno je na otklanjanje simptoma i poboljšanje kvalitete života. Liječenje je uspješnije ukoliko se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. U liječenju je potreban individualni pristup bolesniku, ovisno o dobi i stupnju težine bolesti, kao i timski rad većeg broja stručnjaka. Osim toga, važno je djelovati i kroz nefarmakološke mjere: uravnoteženu prehranu, tjelovježbu, smanjenje izlaganja stresu, suportivne grupe, radnu terapiju.

Osnovni lijekovi u terapiji PB su agonisti dopamina i levodopa. U uznapredovaloj fazi bolesti često je potrebna kombinacija više lijekova različitog mehanizma djelovanja.
Ukoliko je došlo do razvoja nekontroliranih pokreta koji znatno narušavaju kvalitetu života, a ne mogu se uspješno liječiti lijekovima, primjenjuje se i kirurško liječenje i/ili ugradnja stimulatora.

Koliko je važan timski rad u skrbi za oboljele?

Kao i kod svih neurodegenerativnih bolesti, u skrbi za ove bolesnike izuzetno je važan interdisciplinarni timski rad u suradnji s bolesnikom i njegovom obitelji. Tim koji bi trebao skrbiti o bolesniku čine: obitelj, liječnik opće/obiteljske medicine, neurolog, fizijatar, viši fizioterapeut, radni terapeut, medicinska sestra i nutricionist. Povremeno se uključuju u rad logoped i psiholog.

Može li se kvalitetno živjeti uz Parkinsonovu bolest?

Iako je Parkinsonova bolest kroničnog tijeka i otežava funkcioniranje u svakodnevici, uz odgovarajuće liječenje, uravnoteženi stil života i multidisciplinarni pristup u skrbi, oboljeli mogu ostvariti kvalitetan život i mogu biti funkcionalni i produktivni. Brojni primjeri, u javnosti poznatih i uspješnih osoba, svjedoče o tome. Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, pjevač Ozzy Osbourne, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox te Papa Ivan Pavao II živjeli su ili žive vrlo produktivan život unatoč dijagnozi Parkinsonove bolesti. Odnosno, ruku pod ruku s njom. A o brojnim oboljelim osobama koje u „anonimnosti“ ostvaraju svoje životne uspjehe i pobjede mogle bi se napisati duge stranice ispunjene ustrajnošću, snagom i optimizmom.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju