preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '21./'22.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:40

2. 8:45-9:25

3. 9:35-10:15

4. 10:30-11:10

5. 11:15-11:55

6. 12:00-12:40

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:40

2. 14:45-15:25

3. 15:35-16:15

4. 16:30-17:10

5. 17:15-17:55

6. 18:00-18:40

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2003973
Ovaj mjesec: 3847
Projekt OŠDZ

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ZANIMLJIVOST: Kako je nastao kalendar?
Autor: Danijel Forjan, 3. 5. 2012.

Kad su ljudi prvi put počeli sijati žito i ubirati ljetinu, zapazili su da im žetva pada svake godine u isto doba. Tada su pokušali izračunati koliko dana protekne između dvije uzastopne žetve. To je bio prvi čovjekov pokušaj da utvrdi koliko je duga godina.


Stari Egipćani su prvi točno izmjerili trajanje godine. Znali su da je najbolje vrijeme za sadnju sjemenja odmah nakon što se Nil izlije iz svoga korita, a to se događalo svake godine. Njihovi svećenici su zapazili da se između dvije takve uzastopne poplave mladi mjesec pojavio dvanaest puta. Zato su brojili dvanaest „mjeseci“ i izračunavali kad će Nil ponovo narasti i poplaviti.

Međutim, to još nije bilo dovoljno točno. Onda su egipatski svećenici opazili da se svake godine, otprilike u doba poplave, jedna svijetla zvijezda pojavljuje na nebu pred sam Sunčev izlazak. Brojili su dane dok se to nije iznova dogodilo, i utvrdili da je proteklo 365 dana. To je bilo prije 6 000 godina. Egipćani su tu godinu podijelili na 12 mjeseci, svaki po 30 dana, a 5 dana bi preostalo na kraju godine. Tako su izmislili prvi kalendar.

Kasnije se kalendar nije temeljio na Mjesecu (Mjesečev kalendar), nego na broju dana (365 i 1/4) koji je potreban Zemlji da jednom obiđe oko Sunca (Sunčev kalendar). Ona preostala četvrtina dana stvarala je sve veću zbrku.

Naposljetku je Julije Cezar odlučio to dovesti u red. Odredio je da 46. godina prije nove ere traje 445 dana, kako bi „uhvatio korak“ a godine koje slijede imat će od tada po 365 dana, izuzev svake četvrte - ona će biti prestupna i imat će 366 dana, pa će se na taj način iskoristiti dijelovi dana preostali od one tri godine od 365 dana.

Međutim, s vremenom se pokazalo da Uskrs i ostali blagdani ne padaju u ono godišnje doba kojem pripadaju. Bilo se nagomilalo previše „prekobrojnih“ dana.

Zbog toga je 1582. godine papa Grgur XIII. donio odluku da se od te, 1582. godine, oduzme deset dana. Ali, da bi kalendar ubuduće bio točan, papa Grgur XIII. je odlučio da se prestupna godina preskoči svake posljednje godine stoljeća, izuzev ako ta godina nije djeljiva sa 400. Zato 1700, 1800. i 1900. godina nisu bile prestupne ali je to bila 2000. - ta.

Ovaj sustav naziva se gregorijanski (novi) kalendar, i danas se upotrebljava u cijelom svijetu, mada se neke vjeroispovijesti još uvijek služe svojim kalendarima u vjerske svrhe.

Izvor:

Portal za škole





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju