Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Zašto se toliko učenika koristi instrukcijama? Nije li matematika u našim školama preteška? Treba li učenicima uopće nešto više od elementarne matematike?

Sve većem broju djece sudjelovanje na formalnoj nastavi nije dovoljno za usvajanje osnovnog znanja iz matematike pa roditelji pribjegavaju korištenju privatnih instrukcija. Istraživanja pokazuju da 56% srednjoškolaca pohađa dodatne instrukcije, od čega su 44 - 46% iz matematike, što ide u prilog općemu mišljenju da je matematika najzahtjevniji predmet. No, to nije specifičnost hrvatskoga obrazovnog sustava, već globalan problem. Ipak, postoci korištenja takvih usluga pokazuju očitu povezanost kvalitete obrazovnog sustava i dodatnih instrukcija.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta danas je održan drugi u nizu okruglih stolova kojima se pokušava odgovoriti na neke od gorućih pitanja u obrazovnom procesu. Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić, a moderirao prof. dr. sc. Neven Budak, savjetnik premijera Zorana Milanovića, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija. Nastavnici praktičari te stručnjaci iz područja matematike pokušali su odgovoriti na pitanja: Zašto toliko učenika ide na instrukcije iz matematike? Zašto većina ima negativno stajalište prema matematici? Je li matematika u našim školama preteška ili samo nije prilagođena učeničkoj dobi?

"U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga", objašnjava prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. "U našim kurikulumima lijepo je razrađeno ono što učenik treba svladati i znati, ali nije razrađeno kako će učenik to naučiti, s obzirom na njegov kognitivni i emocionalni razvitak."

Problem privatnih instrukcija, napominju nastavnici i psiholozi, započinje nedostatkom komunikacije između učenika, nastavnika i roditelja. Istraživanja, pak, pokazuju da se instrukcije iz matematike gotovo isključivo koriste za popravljanje ocjene, što znači da su za većinu učenika matematički programi prezahtjevni. Kada roditelj ne može pomoći, traži instruktora.

"Istražujući ozbiljan problem bazičnog znanja koje učenici steknu, uvidjeli smo da njih preko 33% ne dostiže osnovnu razinu matematičke pismenosti", rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka. "Učenicima se matematika čini nezanimljivom i nemaju motiva učiti je. Problem počinje veoma rano, čak 20% učenika ide na instrukcije već u osnovnoj školi."

Kao osnovni problemi u realizaciji kvalitetne nastave matematike navodi se učenje za konačnu ocjenu i polaganje državne mature, a ne razumijevanje matematike primjenjivo u svim životnim situacijama. Naglašava se i važnost primjerenog obrazovanja i trajnog usavršavanja nastavnika za nove tehnologije i nastavna pomagala, koji bi trebali dopuniti tradicionalne metode predavanja.

Najvažnije je prilagoditi programe učenicima i postići da učenik shvati kako se naučenim gradivom može koristiti u svakidašnjem životu - složili su se nastavnici, istraživači i ostali stručnjaci s područja matematike. U daljnjoj planiranoj suradnji započetoj ovim okruglim stolom očekuju se zaključci i prijedlozi kako, kada i što predavati u nastavi matematike kako bi učenik koji je u prvom planu našega obrazovnog sustava imao koristi od usvojenog znanja.

Vijest je prenesena sa stranice MZOS-a