preskoči na sadržaj

Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Login
Sada je točno...

Logo škole

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Šk. kalendar '23./'24.

Raspored zvonjenja

Click here for more graphics and gifs!

PRIJEPODNE

1. 8:00-8:45

2. 8:50-9:35

3. 9:40-10:25

4. 10:45-11:30

5. 11:35-12:20

6. 12:25-13:10

POSLIJEPODNE

1. 14:00-14:45

2. 14:50-15:35

3. 15:40-16:25

4. 16:45-17:30

5. 17:35-18:20

6. 18:25-19:10

Knjižnica

DIGITALNI KATALOG

Dokumenti '23./'24.

 

e-Twinning škola

e-Škola smo od 2016.

Office 365

Microsoft Showcase

Microsoft Showcase School

za 2016./2017.g. i 

2018./2019.

Mi smo ENABLE škola

DABAR

Korisno za učitelje

ncvvo

Kninska tvrđava/muzej

TZ Knin

Brojač posjeta
Ispis statistike od 14. 10. 2011.

Ukupno: 2158284
Ovaj mjesec: 5830
Ovaj tjedan: 792
Danas: 113
Projekti

Erasmus+ Logo i web

Anketa (mala)
Radujete li se početku školske godine?



Školski profili

Upisi u srednju školu

Obrazovanje

Sigurniji internet

Red Button MUP

Izdavačke kuće

 

Edutorij eŠkole

Časopisi

Portali i e-novine

net.hr

24sata.hr

Dnevnik.hr

Jutarnji list.hr

tportal.hr

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Prvi dan proljeća
Autor: Danijel Forjan, 20. 3. 2013.

Proljeće astronomski počinje danas u 12 sati i 2 minute, a predstoji nam i proljetna ravnodnevnica (razdoblje kad dan i noć jednako traju) što mnoge veseli jer to znači da dani postaju sve duži. Proljeće se u ovom dijelu Europe isto tako često povezuje i uz žensko ime Vesna.


Vesna je žensko ime slavenskog porijekla i potječe od imena staroslavenske mitološke božice proljeća, prirode, mladosti. Ime je izvedeno iz indoeuropskog korijena vesr što znači svjetlost, proljeće, svitanje. Za razliku od Lade koja je također slavenska božica proljeća (ljepote i ljubavi), Vesna je u božanskom svojstvu imala prioritet kod sjevernih Slavena.


Za Slavene je Vesna imala veliku važnost, jer je pobjedom nad Moranom donosila novi život. Slavljenje i čašćenje božice Vesne održalo se u različitim oblicima kod većine slavenskih naroda, bez obzira na kasniju pripadnost kršćanstvu i monoteizmu. Slavljenje se očuvalo kroz narodne običaje, kao ostavština slavenskih obrednih svetkovina, kojima se tjerala zima (Morana) i odavala počast proljeću (Vesni).





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju