Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Što je svrha i cilj nastave povijesti? Treba li nastavu povijesti i dalje proučavati kronološki ili je uskladiti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta? Koje vještine i znanje učenik treba steći da bi imao sposobnost povijesnog mišljenja? Kako obrazovati nastavnike iz povijesti?

Pitanja su to koja su sveučilišni profesori povijesti i profesori povijesti iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske otvorili na danas održanome okruglom stolu pod nazivom: "Kakvu nastavu povijesti trebamo?"

Okruglim stolom, koji je organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, moderirao je prof. dr. sc. Neven Budak, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i savjetnik premijera Zorana Milanovića, a otvorio ga je ministar dr. sc. Željko Jovanović.

"Povijest je majka znanja pa počinjemo s tom temom", rekao je ministar Jovanović istaknuvši kako je ovo tek prvi u nizu planiranih okruglih stolova na kojima će se u suradnji sa stručnjacima raditi na strategijama promjena sadržaja i metoda poučavanja i u drugim nastavnim predmetima poput: matematike, hrvatskog jezika, prirode i društva. "Cilj rasprava je donošenje kvalitetnih rješenja od strane stručnjaka i praktičara u nastavi kako bi se kvaliteta obrazovanja poboljšala na svim razinama stavljajući u prvi plan učenike koji trebaju i moraju učiti za život, a ne samo za ocjenu", istaknuo je ministar Jovanović naglasivši kako nastavu povijesti treba osloboditi od dnevne politike.

"Ideja za ovaj okrugli stol nastala je iz potrebe da se ponude konkretni odgovori na pitanja što ne valja s postojećim pristupom podučavanju povijesti i što treba promijeniti", rekao je prof. dr. sc. Budak koji je u uvodnoj riječi naveo nekoliko pitanja koje bi rasprava trebala dotaknuti: Treba li se gradivo povijesti obrađivati u kronološkim ciklusima? Je li povijest kao nastavni predmet usklađen s ostalim predmetima u sustavu? Je li primjeren dobi učenika?

Sudionici okruglog stola složili su se da je osposobljavanje učenika za kritičko promišljanje važnije od faktografskih podataka na kojima se još uvijek često inzistira u nastavi povijesti. Cilj nastave povijesti je, rečeno je, odgoj za demokratsko građanstvo. Također je istaknuta potreba za intenzivnijom suradnjom između institucija koje inicijalno obrazuju nastavnike povijesti s institucijama koje rade na njihovu dodatnom usavršavanju. Niti jedna promjena neće se provesti bez dobro obrazovanih nastavnika, zaključeno je.

Osim sveučilišnih, srednjoškolskih i osnovnoškolskih profesora i savjetnika za povijest, u raspravi su sudjelovali i studenti pete godine povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U roku od tjedan dana sudionici ovoga okruglog stola poslat će svoje pismene prijedloge kako unaprijediti nastavu povijesti, nakon čega će biti održana još jedna rasprava.

Vijest je prenešena sa stranice MZOS-a