Važnost Marka Marulića u razvoju hrvatskog jezika i književnosti
 

Marko Marulić piše: “Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdrži historija svete udovice Judit u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili.“ Iz ulomka ovog djela saznajemo kako će on pisati na hrvatskom jeziku („u versih harvacki“) i to na splitskoj čakavici 15. stoljeća. Također saznajemo da će pisati o borbi udovice Judite protiv vojskovođe Oloferna te spasa izraelskog naroda. To je biblijski motiv. On nije pisao samo na čakavici 15. stoljeća. Pisao je i na latinskom jeziku djela kao što su: “De institutione bene vivendi per exempla sanctorum“ („Upute za čestit život prema primjerima svetaca, „Evangelistarium“ („Evanđelistar“), „Davidias“ („Davidijada“) i mnoga druga. Kao što vidimo iz naslova, ta djela imaju kršćansku tematiku. Upravo kršćansko-povijesnim motivima Marulić je bio motiviran da piše. Bilo je to jako važno jer je crkva tada još uvijek imala visok utjecaj na svakodnevni život. Marko Marulić, koji je bio jedan od hrvatskih književnika uopće napisao je već ranije spomenuti prvi hrvatski ep „Judita“ (1501.) Napisao je još jedno djelo slične tematike, „Molitva suprotiva Turkom“. Pošto je Marulić razmišljao slično kao i njegovi suvremenici ( uz određene razlike), tu možemo vidjeti mišljenje običnog čovjeka o borbi protiv Turaka. Pošto su njegove teme bile suvremene, on je na taj način hrvatsku književnost dostojno uveo u zapadnoeuropski kulturni krug. O različitosti njegovih tema govori i činjenica da je napisao i nekoliko komičnih djela, npr. „Anka satira“, „Spovid koludric od sedam smartnih grihov“ te „Poklad i korizma“. Sukladno razvoju književnosti u to doba, razvijao se i jezik, a sve to zahvaljujući Marku Maruliću i njegovim remek-djelima. Marko Marulić bio je jako utjecajan književnik svoga doba, a o tome svjedoči činjenica da je pod njegovim utjecajem pisao Petar Zoranić, autor prvog hrvatskog romana. No, njegova djela nisu bila bitna amo ljudima humanističko-renesansnog doba. Pod njegovim utjecajem pisali su Petar Preradović (jedan od važnih preporoditelja) i Tin Ujević. Upravo zbog svog širokog utjecaja na hrvatske književnike i toliko godina poslije smrti, prozvan je Ocem Hrvatske Književnosti. Sama činjenica da je on bio književni uzor preporoditeljima koji su pišući svoja djela sve više razvijali jezik, pa i nacionalnu samosvijest, dovodi me do zaključka da bi se bez Marka Marulića naš jezik sporije razvijao, a ne bismo imali ni približno ovako bogatu književnost kao što je imamo. Stoga, prateći najnovija zbivanja što se tiče školskih reformi, smatram da bi velik gubitak bio izostavljanje Marulića iz osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa.

Dioklecijan Brečić - Jakovčević, 8.d