2021-05-12 12:27:05

Kako vidim sebe – prikaz istraživanja

Na pozitivnu sliku djeteta o sebi utječe okruženje u kojem se nalazi, odgojni stil unutar obitelji, komunikacija, način na koji se nosi s traumama, socijalizacija, potpora, dobri odnosi s vršnjacima.

Obilježja zdrave osobe su:

Zadovoljna Pozitivna Dobra sa sobom Prihvaća druge ljude Sposobna stvarati i održavati prijateljstva Produktivna u školi Može se nositi sa stresom a da pri tome ne ugrozi svoju psihološku dobrobit.

U istraživanju, provedenom u travnju sudjelovalo je 189 učenika od 5. do 8. razreda OŠ Domovinske zahvalnosti (91 učenik 5. i 6. razreda i 98 učenika 7. i 8. razreda). Istraživanje je provedeno putem google forms obrasca i bilo je anonimno. Istraživanje je osmislila, provela i obradila pedagoginja Ivana Vidović.

Cilj istraživanja je bio ispitati kako se učenici nose s izazovima u svakodnevnom životu i školi, te na temelju dobivenih rezultata unaprijediti uvjete u njihovom svakodnevnom okruženju kako bi se u njemu osjećali bolje.

Pitanja su se odnosila na obiteljsko okruženje, poimanje sebe i školsko okruženje.

Pretpostavka je bila da su učenici 5. i 6. razreda zadovoljniji životom u svom okruženju i odnosom s vršnjacima te da se bolje nose sa školskim izazovima.

Obiteljsko okruženje

Pokazalo se kako su u manjoj mjeri učenici 5. i 6. razreda više zadovoljni životom u svojoj obitelji od učenika 7. i 8. razreda. Nezadovoljnih učenika sa svojim životom u svojoj obitelji je 4%.

U većini obitelji postoje jasne granice ponašanja (do kada smiju biti vani, kućanski poslovi koje trebaju obavljati….), ali 13,3% učenika 5. i 6. razreda navodi da nema granica, a isto to navodi 11,1% učenika 7. i 8. razreda.

Većina roditelja je zainteresirana za uspjeh učenika za ono što se događa u školi (91,1% roditelja učenika 5. i 6. razreda i 86,7% roditelja učenika 7. i 8. razreda), dok je manji postotak roditelja ponekad zainteresiran.

77,8% učenika 5. i 6. razreda navodi kako mogu razgovarati s roditeljima o svojim problemima, a to isto navodi 63,3% učenika 7. i 8. razreda. 7 učenika je navelo kako ne mogu razgovarati o svojim problemima s roditeljima.

Na pitanje što bi htjeli da se promijeni u njihovom odnosu s roditeljima naveli su:

Da bi se htjeli više družiti i zabavljati s roditeljima, da se ne svađaju oko škole, da ne budu toliko strogi i da ih ne kažnjavaju te da roditelji međusobno više komuniciraju, da imaju razumijevanja, da budu tolerantniji, imaju razumijevanja, da promjene način razgovora, više poštivanja (da ne moram pričati kad ne želim).

Poimanje sebe

Većina učenika 5.,6., 7. i 8. razreda procjenjuje da se hrani zdravo i da brine o svojoj tjelesnoj aktivnosti.

7 učenika je procijenilo da se ne hrani zdravo i ne brine o svojoj tjelesnoj aktivnosti.

Najčešći hobiji naših učenika su: najčešće hobi vezan uz izražavanje kreativnosti (crtanje, izrađivanje predmeta…), vožnja bicikle, rolanje, sport (nogomet, odbojka, rukomet, teakwondo…), šetnja, briga o životinjama, igranje igrica, istraživačke aktivnosti, kuhanje, 3d printanje, maketarstvo, igranje igrica.

Ovdje nije bilo razlike između učenika 5. i 6. razreda te učenika 7. i 8. razreda

25% učenika je procijenilo da se ponekad teško zauzme za sebe, a njih 6 to ne može.

Nešto veći postotak učenika 7. i 8. razreda je procijenio da se zna zauzeti za sebe.

Većina naših učenika procjenjuje kako se stalno ili skoro uvijek smije, te su u manjem postotku ljuti i tužni.

Skoro svi imaju osobu kojoj se mogu povjeriti. Vidljivo je kako je mlađim učenicima češće roditelj osoba od povjerenja, a starijim učenicima su to prijatelji.

75% učenika procjenjuje da su prijatelji važni i da su zadovoljni svojim odnosom s njima, većina učenika misli da ih prijatelji prihvaćaju onakvima kakvi jesu.

U malo većem postotku učenicima 7. i 8. razreda nije važno prihvaćaju li ih prijatelji onakvima kakvi jesu.

Oko 60%učenika zna organizirati svoje slobodno vrijeme, a oko 20%učenika treba pomoć u tome.

Školsko okruženje

U većem postotku (70%) su učenici 5. i 6. razreda zadovoljniji svojim školskim uspjehom od učenika 7. i 8. razreda (46%), što je i bilo očekivano. 20% učenika nije zadovoljno svojim školskim uspjehom.

92,3% učenika 5. i 6. razreda sudjeluje ili u potpunosti aktivno sudjeluje u nastavi.

77,6% učenika 7. i 8. razreda sudjeluje ili u potpunosti aktivno sudjeluje u nastavi, njih 17,3% povremeno, 5% ne baš aktivno.

Kod učenika viših razreda smanjena je aktivnost na nastavi i zadovoljstvo školskim uspjehom što je rezultat zahtjevnijeg gradiva i promjena kod učenika uzrokovanih njihovim razvojem.

Više od pola učenika je procijenilo kako im je jasan način na koji učitelji ocjenjuju. Dok nešto većem postotku učenika viših razreda (20%) to nije jasno.

47,8% učenika 5. i 6. razreda ponekad ima strah od škole, uvijek njih 38,9%. Kod učenika 7. i 8. razreda povremeni strah od ispitivanja ima 31,6% učenika, a uvijek njih 13,3%.

To je najčešće strah od: usmenog ispitivanja, pismenog ispitivanja, dobivanja loših ocjena (prosjeka, pada razreda), ruganja ostatka razreda ako pogriješe, strah od pojedinih učitelja

Skoro pola učenika 5. i 6. razreda ima neki od strahova vezanih za školu što nam pokazuje kako je nužno raditi na njihovoj prilagodni na predmetnu nastavu, te prilagoditi rad učitelja s učenicima i pomoći im u rješavanju stresa i straha.

Oko 20% učenika je procijenilo kako ima poteškoće u učenju. To su najčešće: nemogućnost koncentracije, nejasno gradivo, nedostatak motivacije.

Učenicima 5. i 6. razreda u nastavi na daljinu najviše nedostaju prijatelji i druženje i komunikacija uživo

Učenicima 7. i 8. razreda u nastavi na daljinu najviše nedostaju prijatelji i druženje.

Naša obaveza (roditelja i djelatnika škole) je omogućiti svakom djetetu da se u obitelji i u školi osjeća sigurno, zadovoljno i sretno. Većina naših učenika je procijenila da ima takvo okruženje, ali ne smijemo zaboraviti niti jedno dijete koje se ne osjeća tako. Potrebno je educirati roditelje o važnosti podrške djeci i postavljanja jasnih granica u odgoju. Jako je važno raditi na smanjenju straha od ispitivanja kod učenika (posebno učenika 5. i 6. razreda). Nužno je educirati učitelje o važnosti mentalnog zdravlja učenika i stalno podsjećati da ne treba biti naglasak na ocjenama već na timskom i suradničkom radu uz poticanje učenika na promišljanje i donošenje zaključaka.


Osnovna škola Domovinske zahvalnosti Knin