Temeljem povijesnih dokaza, već su ljudi u području Mezopotamije uzgajali krave i bavili se mužnjom i preradom mlijeka, o čemu svjedoče ostaci glinenih posuda, te slikarije na zidovima hramova, a potječu iz razdoblja oko 5000 godine prije nove ere.

Grci su već 2000 godina prije nove ere koristili mlijeko i sir ne samo za prehranu, već su ih prinosili u čast bogova. Uz to, osim što se sirom i mlijekom trgovalo, mlijeko se, a posebno sirutka, koristilo i kao sredstvo za pospješivanje zdravlja, te njegu i očuvanje ljepote kože i kose. O mlijeku i životinjama koje ga daje pisao je Aristotel, a o siru primjerice Homer.

Prastara azijska ratnička plemena, uz mlijeko i sir, poznavala su i osvježavajući napitak kefir, te što je posebno zanimljivo - mlijeko u prahu. Da bi ga dobili, vrhnje koje su obirali s mlijeka stavljali su u plitke posude i sušili na suncu. Dobiveni prah nosili su sa sobom na osvajačkim i pljačkaškim pohodima, a po potrebi bi ga miješali s vodom i krijepili se.

Mlijeko i sir bili su udomaćeni i u antičkom Rimu. Rimljani su poznavali različite vrste mekih, tvrdih, te slanih i slatkih sireva. Primjerice, oko 300 godine prije nove ere car Dioklecijan donio je pravilnik koji je regulirao kvalitetu i cijenu sira. Sirom su se na svojim osvajačkim pohodima krijepili i rimski vojnici, koji su narode u mnogobrojnim rimskim provincijama upoznali s tehnologijom dobivanja sira.

U razdoblju ranog srednjeg vijeka, u kojem je zbog povijesnih okolnosti zamrlo ratarstvo, barbarski su narodi (Huni, Goti, Germani i Franci) uglavnom živjeli od mlijeka, sira i mesa.

Čokoladno mlijeko izmislio je 1689. godine sir Hans Sloane, koji se za vrijeme svog boravka na Jamajci zainteresirao za gorki, te po vjerovanju domorodaca i ljekoviti napitak, koji se dobivao od prženih zrna kakaa kuhanih u uzavreloj vodi. Po povratku u Englesku, on je umjesto u vodi, pržena zrna kakaa kuhao u mlijeku i dodao im šećer, čime je dobio prvo čokoladno mlijeko u povijesti.

Uvjeti za novo razdoblje u povijesti mlijeka stvoreni su kada je 1822. godine Louis Pasteur otkrio proces pasterizacije, koji je jako kvarljivom mlijeku osigurao trajnost i učinio ga pogodnim za industrijsku proizvodnju, nakon čega je mlijeko postalo dostupno svim društvenim slojevima.

Izvor: HRT