''Najveće istraživanje koje mi je putokaz je istraživanje o navikama i ponašanju i zdravlju naše djece koje je na uzorku od 1.500 učenika od 11 do 15 godina pokazalo da smo po debljini na sedmom mjestu, da svakodnevno puši i pije alkohol sve više djece, da svako peto dijete nikad ne pere zube, da 66 posto djece ne jede voće i povrće i da su u porastu debljina i šećerna bolest. Bolja anketa od te nije potrebna'', istaknuo je u uvodnom dijelu prezentacije ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željko Jovanović. ''Upravo ti podaci govore da dosadašnji zdravstveni odgoj u školama očito nije donio željene rezultate i nije bio djelotvoran. Stoga smo u Ministarstvu, uz pomoć stručnog povjerenstva, osmislili program kojemu će fokus biti na vještinama i praksi, a ne na stjecanju pukih činjenica''.

Ministar Jovanović naglasio je kako je zdravstveni odgoj prevencija debljine i bolesti srca, prevencija svih kroničnih nezaraznih bolesti, zaštita mentalnog zdravlja, prevencija bolesti ovisnosti, zaštita reproduktivnog zdravlja, prevencija spolno prenosivih bolesti, prevencija neželjenih trudnoća, odnosno jednom riječju garancija zdravije i sretnije Hrvatske.

Prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja napravljen je u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje te stručnog povjerenstva u sastavu: prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.spec. školske medicine ( medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba), prof.dr.sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Služba za školsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti), doc. dr. sc. Dubravko Lepušić (Sveučilišna bolnica Sestre milosrdnice. Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodništvo), dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med.spec.epidemiolog (Hrvatski zavod za javno zdravstvo - voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju - katedra za seksologiju). Sadržaji zdravstvenog odgoja obrađivat će se u skladu s dobi, interesima i potrebama mladih te izazovima  s kojima se nove  generacije susreću.  Agencija za odgoj i obrazovanje provest će stručna usavršavanja učitelja, predmetnih nastavnika, stručnih suradnika i razrednika koji će sad imati veliku ulogu u usvajanju vještina mladih naraštaja, a ne samo u pukom prenošenju činjenica, po potrebi angažirat će se i liječnici školske medicine, a bit će pripremljeni radni materijali i vodiči.

Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je da će se zdravstveni odgoj predavati kao dio prirode i društva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije, te kroz sat razredne zajednice u trajanju do 12 sati i to kroz četiri modula: ''Živjeti zdravo'', ''Prevencija ovisnosti'', ''Prevencija nasilničkog ponašanja'' te ''Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje''. Djeca i adolescenti će tako učiti kako se zdravo hraniti, koliko je tjelesna aktivnost važna za zdravlje, ali i o alkoholu i mladim vozačima te SMS nasilju, za koje je Filipović istaknuo da postaju sve veći problem u društvu.

Sanja Musić Milanović, članica povjerenstva, istaknula je kako im je moto u izradi kurikuluma bio 'učiti kroz praksu'. Ne može se reći da se dosad ništa nije radilo u školama, radilo se mnogo, no problem je što su se samo dobivale informacije, a nisu se stvarale zdrave životne navike, rekla je. Ocijenila je da bi najveći iskorak bio kada bi se prihvatila preporuka povjerenstva da osnovnoškolci nižih razreda prvi školski sat u potpunosti posvete zdravstvenom odgoju, da imaju deset minuta tjelovježbe, a potom operu ruke, doručkuju, razgovaraju, operu zube te počnu s učenjem.

Na prezentaciji je istaknuto i da kurikulum nije koštao niti kune, niti će zahtijevati dodatne troškove, za razliku od prošlih godina kada je potrošeno više od pola milijuna kuna za izradu raznih programa koji nikada nisu zaživjeli u školama.

Izvor: MZOS