Ako je temperatura u oblaku vrlo niska, iz njega padaju pahuljice snijega koje se sastoje od zaleđenih kapljica vode - kristalića leda. 

Kad se kapljica smrzne ona će nastaviti rasti - kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Dakle, snježna pahulja je nakupina većeg ili manjeg broja snježnih kristala različitog oblika.
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristalIća se nalaze praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.