Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage u Oluji su oslobodile nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu državnog teritorija, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Kruna akcije bilo je oslobađanje Knina koji je bio središte i simbol srpske pobune koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.

Oluja je počela u petak, 4. kolovoza 1995., u pet sati, a u ranim večernjim satima tog dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama. Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina koji se našao u njihovu okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.

U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, a oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica te drugih gradova i mjesta stigle su 6. kolovoza, a dan kasnije tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, završena akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i ove će se godine obilježiti na središnjoj svečanosti u Kninu, uz nazočnost državnog vrha.